Odbor za dodjelu Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2024. godini objavio je zvanične prijedloge kandidata. Za pojedinačnu nagradu to su prvorangirana profesorica Branislava Draženović, rođena Peruničić, za oblast nauke i obrazovanja, te drugorangirani Zdravko Čolić, za oblast kulture i umjetnosti. Za kolektivnu nagradu su predloženi prvorangirano Udruženje Renesansa, za oblast zdravstva i socijalne zaštite, te drugorangirano Udruženje Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Gradsko vijeće će konačnu odluku o dobitnicima donijeti sredinom marta. Inače, cijeli proces sužavanja odluke, od ukupno 21 prijedloga za Šestoaprilsku nagradu, prožet je nezvaničnim istupima u medijima. Konkurs za prijedlog kandidata završen je 25. januara, a proteklih dana su procurjele brojne informacije o nominacijama i odbijenicama. Sve to prouzročilo je da se plan i organizacija nazivaju neozbiljnom, a curenje informacija, koje su trebale ostati interne, bar još neko vrijeme - parodijom.
Šestoaprilska nagrada se, tradicionalno, dodjeljuje istaknutim pojedincima i grupama čiji doprinos gradu se smatra značajnim. A čini se da se i jednako tradicionalno, svake godine, provlači po medijima. Predviđa, nagađa, i pozitivno i negativno reklamira, te kritikuje i prije zvanične dodjele. Putem društvenih mreža i portala građani su mogli vidjeti nominacije Zdravka Čolića, Feđe Štukana, prijedlog pa odbjenicu Toniju Centinskom za titulu počasnog građanina.
Ozbiljnoj slici ove tradicione nagrade ne doprinosi ni posljednja informacija o odbijanju prijedloga Bogića Bogićevića za Šestoaprilsku nagradu alpinisti Tomislavu Cvitanušiću zbog, navodno, negativnog Facebook statusa o ozvučenju na koncertu Dubioze kolektiv prilikom javnog dočeka nove 2023. godine u Sarajevu. Kako su tajne informacije formalnog procesa degradirane na "mahalanje" - djelo je jedinog mogućeg počinioca - članova Odbora.
“Naravno da se to nije smjelo desiti. Svi članovi Odbora za dodjelu Šestoaprilske nagrade - prije nego što počnu s radom - potpisuju izjave o tajnosti. U njima tvrde da neće informacije iznositi u javnost ili bilo gdje mimo Odbora. Onda javnost ima poluinformaciju. U tom momentu ima informaciju ko nije prošao dalje krug odlučivanja, ali nema informaciju ko je prošao. Javnost onda ne može da odluči da li je ta odluka bila pravedna ili nije”, navodi Adi Škaljić, predsjednik Odbora za dodjelu Šestoaprilske nagrade (Naša stranka).
“Rad komisije za dodjelu Šestoaprilske nagrade, koja je sačinjena od istaknutih javnih radnika i komisije Gradskog vijeća, tajan je. Kao gradonačelnica, nikada nemam uvid u to ko je predložen za samu Šestoaprilsku nagradu ili za bilo koju drugu nagradu”, ističe Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva (SDP).
Što će reći: prijedlozi o kandidatima smiju biti objelodanjeni jedino riječima onog ko je podnio prijedlog. U svakom drugom slučaju su nelegitimni i štetni za sami proces kao i bilo kakva igra s objavljivanjem prolazaka i ispadanja iz užih krugova izbora. Odbor tvrdi da ne mogu identificirati krivca, stoga ne može biti ni sankcije. Nakon svih imena koja su se, izgleda, omakla, predsjedavajući Gradskog vijeća Jasmin Ademović (NiP) je kategorično potvrdio za Federalnu televiziju ono što je već ranije izjavljivao:
“Kada bude donesena konačna odluka o dobitnicima, tada će biti objavljeno. Članovima komisije je zabranjeno da se o ovome oglašavaju u medijima. Sve informacije prije toga su nezvanične.”
Odbor za dodjelu čini javno objavljena različita struktura članova. Tako mogućnost građanskog nominiranja, kako kaže predsjednik Odbora, ima značajnu statistiku. A način nominiranja, dodjele i objave jasno je propisan i pravilnikom:
“Pravo predlaganja kandidata za Nagradu imaju privredna društva, ustanove, udruženja građana, grupe od najmanje 200 građana i druga pravna lica sa područja grada Sarajeva, kao i raniji dobitnici ‘Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva’, s tim da nemaju pravo isticanja sopstvene kandidature za nagradu. Pravo predlaganja kandidata za Nagradu ima i gradonačelnica Grada Sarajeva. Političke stranke/partije ne mogu biti predlagači kandidata za nagradu.”
"15-20 posto su prijedlozi građana, koji su često u kombinaciji s pojedinačnim predlagačima, tako da se dešavalo da za jednog kandidata bude pet ili šest predlagača i neki od njih budu grupa građana”, ističe Škaljić.
Teško se u ovakvim situacijama oteti dojmu da su kulturne manifestacije politički neovisne. Prebacivanje loptice odgovornosti s jednih na druge bez jasnog targetiranja onih koji su od ove značajne nagrade napravili predmet podsmijeha u javnosti i na društvenim mrežama ne ulijeva nadu u ostvarenje želje odgovornih da će proces izbora proći bez sličnih incidenata.
