Dok SNSD i HDZ na mala vrata žele uvesti izmjene Izbornog zakona kojim bi smijenili članove Centralne izborne komisije iz ove institucije planiraju prezentirati tehnologiju za lektronsko glasanje. Iz CIK-a imaju i druge ideje.
Umjesto papira, olovke i kutije, moglo bi biti ovako: Dobijete šifru, ukucate, skener vrši provjeru. Izlaze podaci koji bi trebali ukazivati na to, da li je sve spremno za glasanje, da li je neko prethodno manipulisao uređajem. Glasački listić, nakon što zaokružite željena imena, ubacujete u skener, koji ga neće prihvatiti ukoliko niste glasali kako je propisano. Ako je listić ispravan, umjesto do sada u kutiju, završava unutar uređaja.
“Svi podaci spašavaju se na karticu, ako se jedna kartica pokvari, spašavanje podataka ide na drugu karticu koja je u uređaju”,
- Mi ćemo od 9. oktobra ovdje imati dane otvorenih vrata gdje ćemo prikazati tu novu tehnologiju za skeniranje otiska prsta, skeniranje glasačkih listića, brz transfer rezultata s biračkog mjesta do glavnog servera. To su pitanja, jednakost biračkog glasa, da ne govorim o ovom političkom kompletu tema kao što su implementacija presuda, ali ono što je zacrtano što bismo morali raditi kao što je prvi prioritet iz onih 14 prioriteta, a to je organizirati fer i slobodne izbore”, istakao je Predsjednik CIK-a Suad Arnautović.
Dok CIK priprema teren za novu tehnologiju političke stranke koriste se starom da bi potpuno ovladale ovom institucijom.
Na nedavnom sastanku koalicionih partnera koji čine vlast u BiH izraženo je opredjeljenje da se izmjenama Izbornog zakona politizira izbor članova CIK-a, jer se, novim prijedlogom, u postupak njihovog imenovanja uključuje i Dom naroda (do sada je izbor vršio samo Zastupnički dom). Osim toga iz Komisije za izbor i imenovanja, koja predlaže članove CiK-a, isključuju se članovi koje je do sada imenovao predsjednik CiK-a i članovi Komisije koje po postojećim rješenjima imenuje predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Kako je za pojasnio pravni stručnjak Enver Išerić, omogućava se smjena članova CIK-a i prije isteka mandata, bez navođenja razloga zbog čega se razrješavaju.
Bitno je naglasiti da je javnost očekivala da Parlament BiH izmijeni Izborni zakon u pravcu uvođenja savremenih elekroničkih metoda glasanja i prebrojavanja glasova, da se osigura fer izborni proces, kako bi se izborna volja birača tačno i doslovno pretočila u izborne rezultate i parlamentarnu većinu, odnosno u vlast - kaže Išerić.
Umjesto toga, govori, vlast predlaže rješenja koja će u dobro mjeri oslabiti profesionalizam CIK-a, gdje se dužina mandata pokušava vezati za odanost političkim strankama, ne za njihovu stručnost i profesionalnost.
S druge strane iz CIK-a stižu i novi prijedlozi kako bi se povećala izlaznost građana na izbore. Jedno od rješenja je da se glasa od 16 -te godine, a drugo da glasanje bude zakonski obavezno uz propisane sankcije.
Predsjednik Centralne izborne komisije, predlažući uvođenje obaveze glasanja, nije pak ciljao na sankcije građanima.
“Postoji niz mjera, ako vi podnosite zahtjev za npr. držanje oružja, za nabavku puške odbit će vam se ako niste bili glasač, ako niste izašli na glasanje, npr. to je jedna mjera, nećete puno izgubiti ali nećete ni dobiti neku privilegiju. Ili podnosite zahtjev da otvorite kiosk za prodaju hamburgera i slično, a niste glasač, dakle nije samo stvar u sanckijama, nego i stimulativnim mjerama, ako izađeš na izbore imat ćeš neke pogodnosti”, pojasnio je dodatno Arnautović.
