Ovo ljeto za širi dio Hercegovine bilo je pogubno. Od suše preko požara do uništenih poljoprivrednih dobara, vinograda, šuma. Nije ovo prvo ljeto nakon kojeg mještani zbrajaju posljedice, već tek jedno u nizu koje su dočekali bez konkretnih rješenja, preventivnih mjera i u konačnici, bilo kakve pomoći. I ovaj put će štetu nadoknaditi iz svojih džepova.

O Enesu Rahimiću, povratniku u selo Pijesci, pisalo se i prije nekoliko mjeseci, do danas problem isti - nemaju vode. No, sada su štete mnogo veće i mjere se do 10.000 maraka - što sredstava za kupovinu cisterni, što već uloženog novca koji je propao. Sve poljoprivredno dobro koje zasadio ove godine je umjesto zelene poprimilo smeđu, jesenju boju. Godine rada i truda sada su se na ovo svele.

„Tri dana ima Gubavica, tri dana ima ta vertikala od Gubavice, selo Pijesci, Gomila i Kula. Moram napomenuti te ljude na Bijeloj Gomili i Kuli, oni su, nažalost, ovog ljeta prošli najgore. Zbog prevoja pritisak vode ne može da izbaci. Ti ljudi apsolutno nisu imali vodu“, priča nam on.

U ugovoru koji su potpisali za vodu navodi se da je ona tehnička i namijenjena samo za poljoprivrednu upotrebu, a dnevno za takve namijene dobijaju po dva kubika vode.

„Vodovod je limitiran na 800 kubika za 24 sata, ne mogu pumpe više i na 250 priključaka. Znači, voda nije za piće, nije za sanitarnu upotrebu, a kapacitetom nije za poljoprivredu“, ističe Rahimić.

Pitanje je za koju se namjenu ova voda uopće može koristiti. A nije suša jedini problem. Stanovnici  Hercegovine svoja poljoprivredna gazdinstva nerijetko su ove godine branili i od požara. Štete su milionske. Konkretna pomoć bila bi nabavka letjelica za gašenje iz zraka, ali još nije pokrenuta nabava.

"Ovo su vrlo zahtjevne intervencije, troši se oprema i ljudi se naprežu do krajnjih granica“, ističe Mario Prskalo, vatrogasac u PVJ Čapljina.

Kako nam kažu, pomoć koju sada imaju iz zraka nije adekvatna za požare kakve imamo na ovom predjelu. Samo u Posušju je na jednom požaru ove godine izgorjelo više od 545 hektara. Požar je ugašen s kopna, a zbog same procedure i efikasnosti helikoptera, oni pomoć iz zraka uopće nisu ni tražili.

„Imamo te neke helikoptere koji nisu djelotvorni na širem području. Oni su dobri da donesu vodu negdje. Što se tiče gašenja helikopterom, nema neke učinkovitosti“, kaže Mario Čutura, komandant PVJ Posušje.

Istog su stava i brojni drugi pripadnici profesionalnih vatrogasnih jedinica s kojima smo razgovarali ovo ljeto. Često kažu da svojim pravovremenim rekacijama spriječe da ne bude izazvana još veća katastrofa.

„Sreća pa smo stigli na vrijeme, dojava je bila tačna, otišli smo na Forticu. Da smo zakasnili koju minutu, ko zna, možda bismo ga i danas gasili“, upozorava Suad Marić, komandant  ispostave Sjever PVJ Mostar.

Posljedice nastale po poljoprivredna dobra u Hercegovini tek će zbrajati. Opustošena polja, osušena poljoprivredna dobra imat će utjecaj i na rast cijena namirnica koje odavno ne prate platnu moć građana ove države. Dok jedni kroz veće cijene namirnica nastoje umanjiti gubitke, drugi su na gubitku zbog kupovne moći koja opada.