Vrhovni sud Republike Srpske odbio je zahtjev Udruženja "Resursni aarhus centar u BiH" za vanredno preispitivanje presude Okružnog suda u Banjaluci u predmetu davanja ekološke dozvole Hidroelektrani "Buk Bijela" na rijeci Drini.

- Ovom presudom je pravno dokazano da je postupak pribavljanja ekološke dozvole u potpunosti sproveden u skladu za Zakonom o zaštiti životne sredine, te da nije došlo do kršenja međunarodnih konvencija koje se odnose na oblast životne sredine - rekao je Milan Baštinac, pomoćnik ministra za eletro-energetiku u RS.

Presudom Vrhovnog suda Republike Srpske je potvrđeno da je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske od samog početka transparentno radilo po zakonu.

Ono što vlasti u ovom entitetu konstantno ignorišu jeste da se vodi spor kod Ustavnog suda BIH, te da Komisija za koncesije BiH nije donijela odluku davanju koncesije Srbiji za gradnju ovog objekta.

Udruženje "Aarhus centar u BiH" pokrenut će Ustavnu apelaciju pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine protiv odluke Vrhovnog suda Republike Srpske, koji je odbio zahtjev tog udruženja za vanredno preispitivanje presude Okružnog suda u Banjoj Luci u predmetu davanja ekološke dozvole Hidroelektrani "Buk Bijela" na rijeci Drini, potvrdila je Feni pravna savjetnica u Udruženju "Aarhus centar u BiH" Nina Kreševljaković.

Napomenula je da se "u presudi Vrhovnog suda RS navodi da nije potrebno sprovoditi novu studiju uticaja za HE Buk Bijela na rijeci Drini ukoliko nije došlo do promjene uslova na temelju kojih je izdata prethodna dozvola".

Međutim, kako je Kreševljaković naglasila, prethodna dozvola izdata je prije jednu deceniju i vrlo je neoprezno tvrditi da nije došlo do promjene nikakvih uslova jer se to ne odnosi na uslove samo u vezi projekta već cjelokupnog okoliša na tom području.

Ustavni sud BiH polovinom prošle godine utvrdio je da postoji spor o nadležnosti za izdavanje koncesija između Bosne i Hercegovine i njenog entiteta Republike Srpske.

Pitanje ustavnosti su postavili poslanici Parlamenta BiH koji smatraju da je gradnja hidroelektrana započeta na državnoj imovini sa kojom entitet RS nema pravo da raspolaže.

Stoga mislim da bi uputno bilo pitanja o rješavanju spora usmjeriti na Komisiju za koncesije i na Tužilaštvo BiH o tome šta preduzimaju u okviru svojih nadležnosti da bi izvršili odluke Ustavnoga suda. Svako daljnje „požurivanje“ Ustavnoga suda BiH ili stalni medijski pritisak u vezi sa bilo kojom odlukom, a posebno u vezi sa predmetima iz nadležnosti zaštite ustavnosti koji su posebno kompleksni i traže posebnu pažnju i naročito onim predmetima u kojem druge, nadležne institucije, koje su odlukama Ustavnog suda obavezane na određeno postupanje ne čine ništa, smatramo vidom nedopustivog pritiska na Ustavni sud koji preduzima sve što može iz svoje nadležnosti kako bi obavio svoju osnovnu zadaću, a to je da štiti Ustav BiH", jedanb je od odgovora Ustavnog suda koji u septembru nije imao očekivanu rasppravu po ovom predmetu.

Nakon što je utvrdio da postoje pravne dileme, Ustavni sud je naložio Komisiji za koncesije BiH da u roku od tri mjeseca riješi spor. Kada Komisija to nije uradila u predviđenom roku, dobila je još šest mjeseci da problem riješi, ali i taj rok je probijen.