Posljedice duga prema slovenskoj firmi "Viaduct" pa je tako, osim blokiranja računa BHANSA-i, došlo i do toga da se krene u zapljenu imovine Centralne banke Bosne i Hercegovine u Mostaru.

Kako je za N1 potvrđeno iz Centralne banke BiH, oni su od Općinskog suda u Mostaru dobili rješenje o zapljeni imovine ove banke u ovom gradu, a sve zbog procesa prinudne naplate kojeg je pokrenula firma “Viaduct” nakon dobijenog arbitražnog postupka za ugovor kojeg je raskinula Vlada Republike Srpske.

Međutim, važno je istaći da ovo Rješenje Općinskog suda u Mostaru nije konačno i da je u toku žalbeni postupak.

“Centralna banka BiH je zaprimila Rješenje o izvršenju koje je donio Općinski sud u Mostaru, a kojim se odnosi na zapljenu imovine Banke. U skladu sa zakonom, Centralna banka BiH je blagovremeno uložila prigovor na navedeno rješenje, a postupak po tom prigovoru još uvijek nije okončan”, naveli su iz Centralne banke BiH.

Iskoristiće sve pravne mogućnosti

Međutim, kako su naveli, ovdje se neće priča završiti već će Centralna banka iskoristiti sve pravne mogućnosti kako bi spriječila da u ovom procesu snose veliku štetu iako nisu odgovorni za dug koji je nastao prema Viaductu.

“Iako nije bila stranka ni u jednom sudskom postupku u vezi s potraživanjem firme ‘Viaduct’, niti ima bilo kakvu ugovornu ili pravnu obavezu prema pomenutoj firmi, Centralna banka Bosne i Hercegovine je dovedena u situaciju da koristi sva zakonom propisana pravna sredstva kako bi zaštitila svoju imovinu”, poručili su iz Centralne banke BiH.

Da je formalno nastupila pljenidba imovine Centralne banke BiH u Mostaru spomenuo je jučer u obraćanju medijima Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

“Ima jedna opasnost izvršenja te tzv. ovrhe (pljenidbe) koja je već formalno počela. Dakle, zgrada Centralne banke u Mostaru već je predmet pljenidbe, a najavljeno je da će isto biti sa zgradama u Sarajevu, Banjaluci i čini mi se još nekim objektima. Teoretski, može se desiti da ono što se zapljeni i ono što se na dražbama proda da bi se zgrada od 10-ak miliona mogla prodati za dva miliona pa bi u konačnici šteta u naplati ovog Viaducta mogla iznositi stotine miliona više od ovih stotinu miliona KM. Zato akteri moraju biti vrlo obazrivi, nose i ljudsku i političku i krivičnu odgovornost. Na kraju že se država naplatiti od bh. entiteta RS zato što postoji precizan ugovor i regresnom tužbom će sigurno sredstva biti vraćena u državni budžet”, naveo je Konaković.

Važno je istaći da nije samo Centralna banka BiH u ovom procesu oštećena. Naime, nakon što je dug koji je sada veći od 110 miliona KM prema Viaductu došao na naplatu, Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) se već bori sa velikim posljedicama. Evropska organizacija za sigurnost vazdušne plovidbe (EUROCONTROL) blokirala je sredstva ovoj Agenciji čija je uprava bila prinuđena smanjiti platu svojim radnicima, a postoji mogućnost da se, ukoliko se ne riješi ova situacija, ugrozi funkcionalnost bh. neba i aerodroma širom BiH.

Hronologija slučaja “Viaduct”

Podsjetimo, slovenačka firma “Viaduct i drugi” pokrenula je arbitražni postupak zbog jednostranog raskidanja ugovora o koncesiji Vlade Republike Srpske za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu.

Svaki dan neizmireni dug prema slovenskom preduzeću Viaduct raste 18.000 KM, a već sada je veći od 110 miliona KM. Problem je nastao kada Vlada Republike Srpske nije ispoštovala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrana ovom preduzeću.

Uslijedio je spor pred Arbitražnim vijećem u Washingtonu, a potom i presuda u korist Viaducta. Prema Sporazumu potpisanom 2017. godine Vlada Republike Srpske bezuslovno se obavezala da će isplatiti sve novčane kazne. Sporazum je potpisala Željka Cvijanović tadašnja premijerka RS-a. Neizmireni dug već pravi ogromne probleme BHANSA-i jer neće moći dobijati sredstva od Eurocontrola.

Kada je riječ o otplati ovog duga još nije pronađeno konačno rješenje. Nude se prijedlozi, ali ne nailaze na odobravanje. Tako je Vijeće ministara BiH na sjednici prošle sedmice usvojilo zaključak da se sazove Fiskalno vijeće BiH na kojem je razmatrana otplata duga uz predstavljanje dvije opcije isplate – da se iz dobiti Centralne banke BiH izdvoje sredstva za otplatu ili da se okvir za institucije Bosne i Hercegovine poveća za 68 miliona KM.

Na ova rješenja nisu pristali predstavnici Federacije BiH, tačnije premijer Nermin Nikšić i dopremijer Toni Kraljevć zato što su oba rješenja bila većinski po štetu tog entiteta.

Nakon neuspjelog dogovora na Fiskalnom vijeću BiH, uslijedila je nova sjednica Vijeća ministara jučer na kojoj su usvojena dva zaključka.

Kako je pojasnio ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto jedan od njih se odnosi na zaduženje SNSD-ovog ministra finansija BiH Srđana Amidžića da u proceduru pošalje novu verziju državnog budžeta, a drugi se naslanja na resor Fortinog ministarstva koji treba pronaći rješenja za privremeno finansiranje BHANSA-e prije svega jer je ona trenutno najugroženija u ovom postupku budući da su joj blokirani računi, a ukoliko ona stane s radom ugrozit će se i rad aerodroma u BiH, ali i bh. nebo.

Nakon sjednice Vijeća ministara BiH obratio se i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković koji je imao jedan prijedlog otplate ovog duga koji bi se također odnosio na Upravu za indirektno oporezivanje.

Konaković je tako spomenuo dokument iz oktobra prošle godine koji se nalazi na stranici Parlamenta BiH pod nazivom “Izvještaj o provedenoj reviziji učinka na temu: Višegodišnja kapitalna ulaganja”. Riječ je o izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH.

“O tome smo u zadnje vrijeme najviše pričali zbog ove zgrade Uprave za indirektno oporezivanje i na ovoj poziciji višegodišnjih kapitalnih ulaganja po ovom revizorskom izvještaju stoje stotine miliona KM od kojih su značajan dio budžetska sredstva. Dakle, moguće je platiti dug ili dio duga odlukom koje Vijeće ministara u Prijedlogu o zakonu o budžetu ove godine može predložiti Predsjedništvu i Parlamentu BiH tako da se izvor za plaćanje ovog duga može naći kod ove zgrade UIO, ali i drugih kapitalnih investicija koje stoje i iz godine u godinu prenose, ne realizuju novac i u ovoj reviziji je navedeno da ono što bi trebalo trajati tri u prosjeku traje sedam i više godina. To je jedan neefikasan sistem koji isto tako može biti i izvor rješenja ove trenutne situacije”, naveo je Konaković.

Nikšićev veto

Kada je riječ o Borjani Krišto, predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH u jednoj od ranijih izjava je stava da je najbolja odluka da se korekcijom u državnom budžetu iznađu sredstva za isplatu navedenog duga. Jučer je poručila da bi na naplatu državi BiH mogle doći i druge arbitraže koje i dugovi koje je RS napravila, a koji, prema dosadašnjim procjenama iznose više od dvije milijarde KM.

Nakon što je Nikšić uložio veto da se otplati dug RS-a putem rješenja koja bi bila najpogubnija po Federaciju BiH, oštro je reagovao SNSD-ov ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac koji je prozvao federalnog premijera rekavši da mu je najbolje da šuti i da njegova vlada bježi od odgovornosti.

Poruka da Vlada FBiH bježi od odgovornosti je u najmanju ruku ironična budući da upravo vlast RS-a nije otplatila dug već ga je prebacila na račun države, a prema svim ranijim pokazateljima i činjenicama mogli su ovaj problem davno riješiti i bili u obavezi isto i učiniti jer su zvaničnici tog entiteta potpisali dokument kojim su se na to obavezali.

Da se dug može izmiriti bez štete po državu BiH, a sve prema zakonu, pojasnio je to bivši direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović.

Danas se oglasio i vlasnik “Viaducta” koji je poručio da neće stati i da će svoj dug naplatiti na ovaj ili onaj način.