Poznati bh. sociolog i filozof prof. dr. Esad Bajtal kaže da sadašnji režimi ne mogu da „dobace“ ni blizu Titovog, pa im je on loša paralela te ga, onako minorni, žele izbrisati.
„Oni se odriču imena Josipa Broza Tita, njegovih ulica i parkova, ali, pazi sad mangupa, ne odriču se njegovih plaća i penzija koje su primali, stanova u kojima žive, svega što su dobili u njegovo vrijeme.
Oni ne mogu ni fasade da poprave na zgradama koje je on izgradio. Pogotovo u svijetu, u poređenju s njim, oni su niko i ništa. Od ovih danas niko ne znači ništa ni na Balkanu, osim u smislu smeća, nereda, haosa i straha koji siju oko sebe. Da nije straha, oni ne bi postojali. Kriminal, tenzije, prijetnje, priča o ratovima i laži su jedini način na koji oni postoje – kaže Bajtal.
Ne morate danas biti jugonostalgičar da biste shvatili da je u Titovoj državi postojalo više socijalne i jednakosti pred zakonom, da je briga o čovjeku bila veća, a država bila u stanju da zadovolji sve potrebe svojih stanovnika. Bajtal podsjeća na besplatne stanove, povoljne kredite za izgradnju doma, besplatno školstvo s diplomama priznatim u svijetu.
Radničke pogodnosti
„Imao si besplatno zdravstvo koje ti je reklo da te neko sa Sokoca može uputiti u Ljubljanu ili Pariz ako na Sokocu, Brezi ili Busovači nema lijeka, dok danas sa zdravstvenom knjižicom koju imaš ne možeš ni iz kantona u kanton. Imao si radnička odmarališta u kojima se odmaraš najmanje 15 dana, dok danas ljudi sanjaju o tri dana mora.
A osim ta tri obroka u odmaralištu, imao si i regres za pivo, meze, muziku i Šerbu i njegovu harmoniku. Ja sam gledao u radničkom odmaralištu Titovih rudnika uglja u Gracu kada je svjetska harmonika svirala rudarima iz Breze, Kaknja, Banovića..., ističe Bajtal.
Inicijativa za promjenu naziva ulice Maršala Tita u Mostaru nije dobila podršku Gradskog vijeća, pa će njeni predlagači, vjerovatno, čekati novu priliku i drugačiji omjer snaga u vijećničkim klupama.
U Rudom su, naprimjer, Titovoj ulici dali ime Draže Mihailovića, a Titovu bronzanu bistu odmah na početku rata prodali otpadu sekundarnih sirovina u Užicu.
