Zastupnik u Federalnom parlamentu Damir Nikšić educirao je sve one koji ne znaju ništa o benefitima koje donosi uzgajanje i legalizacija industrijske konoplje, te nabrojao razloge zbog kojih jei  najavio legalizaciju i uzgoj indijske konoplje u Federaciji BiH.

-Pored toga što se industrijska konoplja koristi u građevinskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, industriji papira, autoindustriji te u proizvodnji biogoriva, ona se koristi i za proizvodnju CBD ulja za koje se zna da je izvrstan prirodni analgetik koji umiruje i ne stvara ovisnost, a naročito se preporučuje za osobe sa ptsp-om i sve koji imaju problema sa nesanicom.

Industrijska konoplja je biljka koja proizvodi više kisika od drveća, tj. prerađuje i prečišćava zrak. Naime, brojne studije pokazuju kako je konoplja efikasnija u apsorbovanju ugljendioksida iz zraka. Neki naučnici tvrde da je to četiri puta više od drveća. Darshil Shah, istraživač Centra za inovativne materijale na Cambridgu, kaže kako konoplja apsorbuje dvostruko više CO2 od drveća – na godišnjoj razini 8 do 15 tona po hektaru.

U nekim naučnim radovima se može pronaći informacija da jedan hektar konoplje može proizvesti četiri puta više papira nego hektar šume. U njima se navodi i kako je papir od konoplje moguće reciklirati sedam do osam puta, dok je onaj od drvene mase moguće reciklirati samo tri puta. Osim toga, papir od konoplje traje stotinama godina duže od papira od drveta koji se s vremenom razgrađuje i žuti. Hemikalije uključene u izradu papira od konoplje su manje toksične od onih koje se koriste u izradi papira od drveta.

Konoplja se koristi za razgradnju, asimilaciju ili detoksifikaciju različitih onečišćivača okoliša pa su je sadili u blizini Černobila nakon 1986. godine za dekontaminaciju tla od radioaktivnih čestica. Isto tako služi i za čišćenje tla od teških metala jer jako dobro apsorbuje teške metale iz tla. To je najvažnije za našu poljoprivredu. Ako želimo uzgajati zdravu hranu onda moramo očistiti tlo u našim kotlinama, nizijama i poljima koja su decenijama kontaminirana i zagađena taloženjem teških metala.

I u tekstilnoj industriji se radi o ekološkom načinu proizvodnje koji bi smanjio štetne posljedice za okoliš i u kojem bi značajnu ulogu imala upravo konoplja. Konoplja je “zdravija” za okoliš i od poliestera za čiju se proizvodnju koristi nafta kao neobnovljivi resurs, a sam proizvodni proces uključuje velike količine energije koja, osim ako nije dobivena iz obnovljivih izvora, stvara velike količine CO2, azotnih oksida, ugljikovodika i sumpornih oksida koji se oslobađaju u atmosferu. Ribarske mreže od poliestera također zagađuju mora i dovode u opasnost živa bića u njima, proizvodnja ribarskih mreža od konoplje bi u budućnosti mogla ponovo procvjetati.

Uzgoj industrijske konoplje je bosanskohercegovačka tradicija o kojoj najbolje govore stihovi pjesme "S one strane Plive" (ili: S one strane Jajca) koja dalje glasi: "gajtan trava raste". Za one koji nisu upućeni: “gajtan trava” je konoplja, poručio je Nikšić.