Maloljetnički brakovi predstavljaju ozbiljan društveni problem koji se i dalje javlja uprkos postojanju zakona koji bi trebali štititi djecu. Djeca, kako djevojčice, tako i dječaci, i dalje su izložena prisilama i prodaji u brakove, što ne pogađa samo romsku zajednicu, već i šire društvo, poručeno je sa okruglog stola u Tuzli organizovanog od strane OSCE-a.

Zapanjujući slučajevi iz prakse uključuju prodaju djevojčica od strane roditelja za novac, stoku, pa čak i alkohol. Indira Bajramović iz Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” Tuzla ističe da posljedice maloljetničkih brakova uključuju uskraćivanje djetinjstva, rano roditeljstvo, obrazovnu i socijalnu izolaciju, te nesposobnost da se takve djevojčice uključe na tržište rada.

Ovakvi slučajevi nisu ograničeni samo na romsku zajednicu. Amira Hodžić iz Centra za socijalni rad Lukavac navodi za N1 da su imali prijave za maloljetničke brakove u različitim zajednicama, te da je kroz saradnju sa policijom i sudovima uspješno spriječen neki od njih.

 Iako postoje zakoni i institucije koje se bave ovim problemom, Samir Arnaut iz Misije OSCE-a u BiH objašnjava da maloljetnički brakovi prolaze ispod radara, jer se najčešće dešavaju u siromašnim, izolovanim ili diskriminiranim zajednicama. Nedostatak resursa i svijesti među socijalnim i pravnim službama često dovodi do toga da se ne prepoznaju na vrijeme.

Edukacija u romskim zajednicama i saradnja sa školama ključna je za prevenciju, a Mehmed Mujić, saradnik za romska pitanja u Ministarstvu obrazovanja TK, naglašava da rezultati edukativnih radionica pokazuju pomake ka smanjenju maloljetničkih brakova.

Međutim, statistički podaci o ovom problemu su oskudni, dok se maloljetnički brakovi često povezuju sa trgovinom ljudima i drugim oblicima eksploatacije.