Na širem području Mostara u toku je realizacija projekata koja grad stavlja među lidere u regiji kada je u pitanju zelena energija.

I dok u gradskim službama i kantonu izgradnju solarnih panela smatraju dobrim investicijskim zamahom, mještani pet naselja, predviđenih za tu namjenu, žale se kako će zbog takvog postupanja vlasti, biti primorani iseliti. Tvrde da nisu konsultovani, te da nije održana ni javna rasprava. Ipak, u toku je krčenje šume i privatnih poljoprivrednih zemljišta i njihovo označavanje kao potencijalne lokacije za solarne panele.

Brojne zakone krši gradska vlast koja je potvrdila prostorni plan iz 2012. godine dajući zeleno svjetlo investitorima za izgradnju solarnih panela koji bi trebali pokriti više od 50% područja Prigrađana, Pijesaka, Međina, Miljkovića i Planinice, kazali su mještani. Kako navode, na označenoj mapi pod koncesiju se daje državo poljoprivredno zemljište kao i veliki dio privatnog. Tvrde i da bi se državno zemljište moglo dati na korištenje - potrebno je izvršiti njegovu prenamjenu, što nije u skladu sa Zakonom o privremenoj zabrani upravljanja državnom imovinom.

“Zamislite prostor u kojem žive ljudi gdje je većina te zemlje poljoprivredno zemljište treće i četvrte kategorije. Prostor koji je izvanredan za poljoprivredu - jer mi smo Hercegovina - gdje je svaki kvadratni metar zemlje dragocijen”, ističe mještanin Mirsad Kuko.

“Mi smo jedina dva povratnička naselja - Gubavica i Pijesci - gdje smo čak i markirani da pored državnog zemljišta može da ide i privatno zemljište i u takvim uslovim nema čovjek ništa nego jednostavno da jednog dana napusti ovaj kraj”, dodaje mještanin Enes Rahimić.

Odlazak, kažu, nije rješenje, jer od ovog kraja žive. Enes je prije deset godina vidio turistički potenicijal ovdje i otvorio Etno selo, a većinski stanovništvo, kažu nam, živi od poljoprivrede, stočarstva i slično. Dalje im preostaje pravna borba.

“Ili pravna borba ili ćemo ići na građansku neposlušnost. Borit ćemo se pa ćemo vidjeti”, poručuje on.

“Pokušavamo koliko je moguće na razuman način tu situaciju smiriti i da ne dozvolimo da dođe do određenih tenzija jer je narod spreman na mnogo štošta”, upozorava Mirsad Kuko.

Razgovarali su ovi ljudi i s gradonačelnikom Mostara Mariom Kordićem, ali bez konkretnih rezultata. Kordić smatra da se strah kod građana javio zbog loše komunikacije odluka iz 2012. i tvrdi da je izgradnja solara dobar investicijski potez.

“Nadam se već u sljedećoj godini ozbiljnim kapacitetima na ovom području, što će jako napuniti blagajnu u Mostaru, što će nam otvoriti mogućnost da u tom smijeru uhvatimo korak sa svijetom kad je u pitanju ekonomija i sve ostalo”, navodi Kordić.

Osim gradonačelniku, apel za pomoć ovim ljudima upućen je i članovima Skupštine, koji još nisu usvojili izmjene i dopune Prostornog plana.

“U potpunoj koordinaciji s općinama i gradovima napraviti sinergiju da se stvari poslože i da u konačnici dobijemo taj investicijski zamah”, govori Tomislav Martinović, dopredsjedavajući Skupštine HNK-a (HDZBiH).

Iako kantonalna vlast još nije usvojila Prostorni plan, gradska već jeste. S obzirom na to da je investitor već posjekao šumu, izgradio panele, zaključak mještana je da će Skupština uskladiti Prostorni plan s gradovima i općinama, a sve je to, kažu, mimo zakonske procedure i na štetu stanovnika ovih mjesta.