U Prijedoru je danas počela dvodnevna Međunarodna konferencija o koncentracionim logorima u Bosni i Hercegovini, koju je organizirao Memorijalni centar Sarajevo u saradnji s Udruženjem logoraša Kozarac i Gradom Sarajevo.  

Predsjednik Udruženja logoraša Kozarac, Jusuf Arifagić, naglasio je da se konferencija naučnog karaktera tiče svih logora na teritoriji BiH, bez obzira na to koji su narodi u njima bili zatvarani.

- Mislim da je bitno s naučnog aspekta dati odgovor za dešavanja ovdje 1992. godine, jer ta godina je bila prekretnica koja je donijela podjele među narodima i sve ono zlo koje se desilo ovdje. Mislim da nam je zaista dosta podjela i da narodi na tlu BiH, posebno ovdje u Prijedoru, trebaju raditi na našem zajedništvu - kazao je Arifagić i dodao da samo zajedništvo može dati odgovor za dobru budućnost generacijama koje dolaze.

Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša BiH, podsjetio je da je prema njihovim podacima u BiH bilo 657 logora i mjesta zatočenja. Naglasio je da na području cijele BiH ne postoji kvalitetno zakonsko rješenje za više od 95 posto logoraša.

- Ono što Savez logoraša u BiH zahtijeva jeste da napokon izbjegnemo formalnu priču i da pristupimo rješavanju problema. Prema našim procjenama, oko 100.000 logoraša na području cijele BiH nije zaštićeno nikakvim zakonom. Krajnje je vrijeme za zakon o zaštiti žrtava ratne torture, odnosno, kako su ga sada nazvali, zakon o logorašima - rekao je Omerović.

Direktor Memorijalnog centra Sarajevo, Ahmed Kulanić, rekao je da nastoje integrativno govoriti o logorima u BiH, najavljujući da Centar planira ove i naredne godine uspostaviti muzej logora u Sarajevu, gdje će biti objedinjene sve priče o torturama i zločinima nad logorašima u BiH.

- Važno nam je da uključimo i čujemo glasove onih koji su preživjeli logore, da se čuju njihovi glasovi kada je u pitanju ova tema - naglasio je Kulanić, podcrtavajući kako moramo početi govoriti na osnovu činjenica i istine i na taj način prevladati sve izazove koji su danas pred nama, a koji su bazirani na događajima iz devedesetih godina, na ubistvima, zločinima koji su se dešavali, te da na taj način probamo u budućnosti graditi pomirenje.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, kazao je kako je veoma važno da se prisjećamo stradanja ljudi na ovim prostorima, da se faktografijom odupiremo onima koji kreiranjem neistina i laži izokreću neke istorijske činjenice.

- Zato su ovakvi skupovi i konferencije nažalost ponekad bolni i tužni, ali zaista su nužni - rekao je Konaković.

Naglasio je i kako je naš zadatak da kroz dijalog, obrazovanje i istinu radimo na pomirenju i izgradnji mira.

- Neka nas ovaj dan podsjeti na važnost zajedništva, razumijevanja i nade. Neka nas podsjeti na obavezu da radimo na izgradnji društva koje poštuje ljudska prava i dostojanstvo svakog pojedinca - zaključio je Konaković.

Elvedin Okerić, predsjedavajući Skupštine KS, kazao je da je Vlada Kantona Sarajevo predana podršci projektima koji doprinose kolektivnom pamćenju i jačanju društvene kohezije.

- Kroz financijsku podršku, infrastrukturne projekte, ali i promociju svijesti o važnosti memorijalizacije, želimo osigurati da se sjećanje na prošlost prenosi budućim generacijama. Neka zaključci ove konferencije budu polazna osnova za buduću muzejsku postavku o svim logorima na području Bosne i Hercegovine - rekao je Okerić.

Ministar za boračka pitanja KS, Omer Osmanović, kazao je kako je održavanje konferencije na temu logora u Bosni i Hercegovini u gradu Prijedoru značajno iz više razloga.

- Tokom rata u Bosni i Hercegovini, u periodu od 1992. do 1995. godine, desili su se neki od najgorih ratnih zločina u modernoj evropskoj historiji. Prijedor je postao sinonim za stravična ubijanja i patnje civila, neljudsko postupanje prema civilima, posebno zbog postojanja logora kao što su Omarska, Keraterm i Trnopolje. Danas želimo da se sjetimo svih onih koji su sa kućnog praga odvedeni i brutalno ubijeni samo zato što su bili druge vjeroispovijesti ili što su vjerovali da mogu živjeti u bratstvu i jedinstvu. Sjećamo se svih onih za čijim tijelima se još uvijek traga, kao i onih koji su danas među nama, a preživjeli su ove stravične zločine. Ovo je posebno važno za preživjele i njihove porodice, koji često osjećaju da su njihova iskustva zaboravljena ili ignorisana - kazao je ministar Osmanović.

Između ostalih, konferenciji je prisustvovala i Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koja je u svom izlaganju kazala kako je Međunarodni krivični sud u Hagu donio niz pionirskih odluka, među kojima su i one koje se odnose na Prijedor.

Pozdravila je izvanrednu hrabrost i odlučnost preživjelih iz zatočeničkih logora koji su došli da svjedoče pred Međunarodnim krivičnim sudom.

- Njihova spremnost da se suoče sa svojim traumama i ponovo prežive sva bolna iskustva i traže pravdu služi kao spomenik njihovom nesalomljivom duhu i otpornosti na nezamislive teškoće. Ovi hrabri pojedinci su svojim svjedočenjima dali ključne dokaze, osvijetlili istinu i omogućili da se ostvari pravda. Njihov doprinos je neizostavan - kazala je Santana.

Nastavak konferencije uključuje panel diskusije prvog dana s fokusom na naučni aspekt, cilj medijskog praćenja i istraživanja logora u BiH, koji će kulminirati završnom sesijom na kojoj će živi svjedoci i preživjele žrtve logora iz svih dijelova BiH podijeliti svoja iskustva o logorima i strahotama koje su preživjeli. Drugi dan konferencije uključuje zaključna izlaganja.

Konferencija će biti nastavljena sutra u Sarajevu, a u okviru konferencije će se govoriti o ratnim zločinima u Prijedoru i njegovoj okolini sa porukom za budućnost, saopćeno je iz Memorijalnog centra Sarajevo. 

U isto vrijeme samo dan an uoči obilježavanja Dana bijelih traka, u Prijedoru se obilježava sramni "Dan odbrane grada u znak sjećanja na napade muslimanskih i hrvatskih paravojnih jedinica u noći tog 30. maja prije 32 godine".

Naime, na Dan bijelih traka izdana je naredba od Kriznog štaba nasilno instalirane vlasti tadašnje općine Prijedor kojom se nesrpskom stanovništvu naređuje isticanje bijelog platna na svojim domovima, dok su nesrbi, uglavnom Bošnjaci i Hrvati, na javnim mjestima na nadlakticama morali nositi bijele trake.

Navedena kampanja bila je uvod u etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i genocidu nad Bošnjacima na području Prijedora, a sada se, služenjem parastosa u crkvi Svete Trojice u Prijedoru, polaganjem vijenaca u sjedištu Policijske uprave i na centralnom spomen-obilježju "Za krst časni", obilježava takozvani "Dan odbrane grada".

Podsjećamo, tokom tri i po godine rata na području Prijedora ubijeno je 3.176 ljudi. Kroz koncentracione logore (Omarska, Trnopolje i Keraterm) prošle su desetine hiljade ljudi, nad kojima su izvršene masovne egzekucije, zločini silovanja, različite vrste tortura, kao i zločini protiv čovječnosti. Također, u Prijedoru je ubijeno 102 djece mlađe od 18 godina.

Danas je također i prikazan dokumentarni film iz serijala "Misija" Radio-televizije Republike Srpske, s retrospektivom događaja iz tog vremena.