Šeranića kuća u Banjoj Luci, historijska građevina i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine od 2003. godine, već dvije godine stoji napola srušena. Ovaj objekat kao i mnoga druga nepokretna kulturna dobra u bh. entitetu Republici Srpskoj (RS), ugrožen je zbog neadekvatnog održavanja.

Ugroženi su i mostovi, crkve, džamije, stara groblja, nekropole na stećcima, nacionalni parkovi, spomenici prirode. Sva ova kulturna dobra nezaštićena su i za većinu njih nedostaju planovi i programi upravljanja.

Ovo je između ostalog navedeno u izvještaju glavne revizorske službe RS, koja je objavila izvještaj "Zaštita nepokretnih kulturnih dobara".

Izvještaj je obuhvatio period od 2019. do 2023. godine, a u njemu je navedeno da ova dobra u RS "nisu efikasno zaštićena".

Nepokretna kulturna dobra, definisana su kao dio kulturne baštine od općeg interesa za Republiku Srpsku koja uživaju posebnu zaštitu definisanu entitetskim Ustavom i Zakonom o kulturnim dobrima.

Istovremeno, prirodna dobra u ovom bh. entitetu su uglavnom prepuštena sama sebi, obzirom da nemaju ljudstvo ni stalne izvore finansiranja, dok adekvatni podzakonski akte za njihovu zaštitu ne postoje, kažu za RSE u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS.

Broj zaštićenih dobara u RS trenutno je preko 2000, kažu u Republičkom zavodu, te pojašnjavaju da nemaju preciznu cifru, obzirom na različite propise i načine kategorizacije.

U nepokretna kulturna dobra spadaju spomenici kulture, arheološka nalazišta, znamenita mjesta, prostorne kulturno-historijske cjeline, kulturni predjeli.

Na listi ugroženih nacionalnih spomenika BiH koje je sačinila državna Komisija za nacionalne spomenike, navedeno je da je ukupno njih ugroženo 89.

Od ovog broja oko 20 ugroženih spomenika je u entitetu RS.

Zavod je do sada je izvršio nadzor nad 10 zaštićenih prirodnih dobara i za sve njih je uglavnom je konstatovano da nedostaje upravljačka struktura odnosno plan upravljanja.

Među njima su Nacionalni park Kozara, Park prirode "Una", Spomenik prirode "Velika pećina", Spomenik prirode "Pećina Orlovača", Zaštićeno stanište "Tišina".

Kako su iz Zavoda za RSE rekli, pojedini "upravljači" ne zadovoljavaju stručne, kadrovske i organizacione uslove za obavljanje poslova čuvanja, unapređivanja i promovisanja zaštićenog područja.

Dodaju i da se ne provodi monitoring vrsta i staništa.

Desetogodišnji plan upravljanja Parkom prirode "Una", osnovanim 2019. godine, završen je prije nekoliko dana. Vršilac dužnosti direktora ovog zaštićenog područja, Vujadin Pilipović za RSE je kazao kako su financijski vrlo ograničeni i da ne mogu adekvatno upravljati ovim parkom prirode.

"Mi ne možemo da napravimo ulaz u Park prirode kao što ga imaju Nacionalni park Kozara i Sutjeska. Mi nemamo još odvojen upravljački prostor. Velika površina parka je privatno zemljište, tu ima i stambenih objekata, uzgajaju se poljoprivredne kulture i onda je to problem jer mi ne možemo da vršimo upravljanje na adekvatan način" kaže Pilipović za RSE.

Dodaje i da sredstva koja dobijaju iz lokalnih zajednica su skromna i dovoljna samo za plate i troškove režija. Sredstva koja dobiju iz određenih projekata, uglavnom su fokusirana na razvoj turizma a ne infrastrukturu.

Pilipović dodaje i da imaju problema sa nedostatkom stručnih kadrova zbog čega ne mogu vršiti i monitoring vrsta i staništa.

"Mi nemamo kapaciteta ni financijskog ni materijalnog da mi taj monitoring provodimo, mi nemamo kadrova koji bi mogli da pokriju čitavu nasu teritoriju koja nije dovoljno istražena", kaže Pilipović za RSE.

Iz Kulturnog centra Pale koji je upravljač Spomenika prirode "Pećina Orlovača" a koja je također bila predmet nadozra republičkog zavoda navode da se su radili ispitivanje sigurnosti prilaza pećini.

Ta ispitivanja kako navode radio je Rudarski fakultet iz Prijedora i zaključak je bio da "pećina nije sigurna za posjetioce" dok se ne provedu određene preporuke.

Neke su realizirane a neke su u fazi rada.

"Iznad samog ulaza uklonjeni su nestabilni stijenski blokovi preko 30 tona. Tokom oktobra mjeseca , započeti su radovi na novoj hladnoj i panik rasvjeti" kažu u odgovoru za RSE.

Navode i da je u toku izrada Plana upravljanja za period 2025 -2027.godine.