Društvo

BANKA ZA CRNOLISTAŠE: Moguće je, ali uz glavobolju za mnoge

Vlast Republike Srpske užurbano traži rješenja kako bi se osobama i firmama kojima su banke zbog američkih sankcija ugasile račune omogućilo da primaju platu i nastave poslovanje. Rješenja ima, ali da nijedno nije bezbolno, jednostavno i jeftino.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je i sam ostao bez računa, prvo je rekao da će platu primati preko pošte, dok je juče najavio osnivanje banke za unutrašnji platni promet.

„Narednih sedmica će biti riješeno pitanje banke koja će raditi unutrašnje platne transakcije i time omogućeno pravnim i fizičkim licima u Srpskoj da mogu da vrše platni promet“, rekao je Dodik.

Dobro upućeni izvorikažu da bi i „Pošte“ i osnivanje nove banke mogle da budu rješenje, ali je problem cijena koja će biti plaćena.

Ukoliko bi se na isplaćivanje plata išlo preko „Pošta Srpske“ postoji rizik da se i ovo preduzeće, ali i ljudi na njenom čelu nađu na udaru američkih sankcija, što bi moglo značiti kraj državnog poštanskog operatera.

U slučaju da se ide na formiranje nove banke, cijena bi bila minimalno 15 miliona KM koliko je potrebno za osnivački kapital, ali pitanje je i koliko bi to rješenje bilo dugoročno održivo. Upravni odbor i direktor te banke morali bi biti spremni na rizik da se i sami nađu na crnoj listi.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da je teoretski i praktično je moguće tu ideju realizovati, samo je potrebno 15 miliona KM.

Na pitanje da bi Centralna banka BiH mogla da predstavlja problem preko koje idu sve transakcije i da ona odobrava banci račun za poslovanje, Đogo kaže da ne vidi šta bi bio osnov da Centralna banka tu novu banku ne uključi u unutrašnji platni problem.

„Ta bi banka bila registrovana i sve bi bilo legalno. Unutrašnji platni promet je stvar svake države i američke sankcije ne podrazumijevaju da u nekoj drugoj državi zabranite tamošnji platni promet. Tako da ne vidim u ovom trenutku zašto to ne bi bilo izvodljivo. Možda je to jedino malo skupa opcija da osnivate banke za nekoliko lica i kompanija“, smatra Đogo.

Kada je u pitanju opcija rješavanje isplate plata preko „Pošta“, Đogo kaže da je tu problem što bi i same „Pošte“ mogle da dođu pod sankcije.

„Takođe, „Pošte“ imaju manjinske akcionare koji možda ne bi bili saglasni sa tim. Mnogo realnija mi je opcija da se formira nova banka, jer bi „Pošte“ mogle da izgube poslove sa inostranstvom i našle bi se u ozbiljnijim problemima“, rekao je Đogo.

Kaže da bi nova banka mogla da se formira za mjesec dana, a da je nešto realniji rok tri do pet mjeseci.

Ljudi iz oblasti bankarstva kažu da je moguće rješenje da Kinezi otvore svoju banku u RS, ali dodaje da to ne može da se uradi u kratkom roku.

„U Kini sve ide dosta tromije, pa čak i kada bi u ovom trenutku postajala odluka njihovih državnih organa da se to uradi, dok bi se došlo do realizacije prošli bi mjeseci, ako ne i duže. Kina ne zavisi od svifta i ta banka bi mogla da posluje bez straha da će biti isključena iz svifta. Međutim, takav potez, odnosno otvaranje banke moglo bi se protumačiti kao konfrontacija Kine sa SAD, a veliko pitanje da li su RS i njeno tržište vrijedni toga“, zaključuje naš sagovornik.

Iz bankarskih krugova kažu da opcije da se IRB pretvori u klasičnu banku ili da se „reaktivira“ Banka Srpske nisu ni realne, ni izgledne zato što, najprostije rečeno, zahtijevaju mnogo i vremena i kapaciteta. Posebno jer nije realno brzo okončanje stečaja bivše državne „Banke Srpske“.

„Opcija je da se formira nova banka koja bi se bavila samo unutrašnjim platnim prometom je najizglednija. Pri tome nije nerealna opcija da „Pošte Srpske“ preuzmu poslove unutrašnjeg platnog prometa i postanu „Poštanska štedionica“, što ne bi bila banka u klasičnom smislu, ali bi mogla da radi poslove unutrašnjeg platnog prometa“, objašnjava naš sagovornik.

Međutim, on ističe da bi to sasvim izvjesno „Pošte Srpske“ dovelo u poziciju da se nađu pod sankcijama OFAC-a.

„U tom slučaju bi se to javno preduzeće našlo u ozbiljnim problemima, pogotovo ako bi komercijalne banke pod pritiskom ugasile račune kao drugim pravnim licima sa crne liste. Zato bi bilo loše gurati „Pošte“ u tu vrstu priče“, kaže naš izvor.

Advokat Aleksandar Sajić kaže da je osnivanje nove banke hipotetički moguće, ali da je pitanje koliko bi bilo isplativo takvo poslovanje.

„Ko god bi htio nešto da plaća u inostranstvu ne bi imao interes da ima račun u takvoj banci“, kaže Sajić.

Nova državna banka, nakon niza propalih banaka u državnom vlasništvu od kojih je poslednja Banka Srpske, sigurno ne bi bila profitabilna. I da se nađu iskusni bankari, kojih inače nedostaje na tržištu, koji su spremni da rizikuju dolazak na crnu listu, banka bi imala vrlo mali broj klijenata. Građani i pravna lica koja nisu na crnoj listi bi izbjegavala da otvaraju račune i drže depozite poučeni prethodnim iskustvom ali i opasnošću njenog zatvaranja zbog sankcija, a pored toga ne bi imali mogućnosti plaćanja u inostranstvu.

Kao jedna od mogućnosti koja kruži u bankarskim krugovima spominje se i da država preuzme neku od najmanjih banaka na tržištu. Za manjinske akcionare koji  bi odbili prodati svoje udio to bi značio direktan gubitak jer bi preko noći došlo do odliva depozita i prelaska klijenata u drugu banku.

Podsjećamo, banke u BiH krajem prošlog mjeseca su počele da gase račune fizičkim i pravnim licima koja se nalaze na crnoj listi SAD, nakon najave predstavnika te zemlje da bi se i one mogle naći pod sankcijama ako i dalje budu sarađivale sa sankcionisanim licima.

Predsjednik RS Milorad Dodik je nakon toga rekao da će sam ugasiti svoj račun i pozvao sva fizička lica da se povedu za njegovim primjerom i dobrovoljno ugase račune kako banke ne bi došle pod udar sankcija.

Povezani članci