U proteklih pet godina osnovno obrazovanje u školama širom Bh. entiteta Republika Srpska napustilo je 2015 učenika, što je oko 112 odjeljenja manje u osnovnim školama, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS. I dok su škole suočene sa izazovom, jer je već godinama prisutan trend smanjenog broja rođene djece, dodatni udarac zadaje i odlazak cijelih porodica u inostranstvo.

Dječija graja u mnogim školama u Republici Srpskoj sve je tiša, a gužve u školskim dvorištima su sve manje, barem tako kaže zvanična statistika. U proteklih pet godina izgubili smo 2015 učenika. Ti mališani sada nastavu pohađaju negdje u inostranstvu. Migracije uzimaju danak.

-Tada kad sam počeo raditi u školi bilo je puno više đaka nego sada. To je već počelo krajem 70-ih da bi sada došlo do punoga izražaja a razlog pada je to što nam odlaze roditelji u inostranstvo odlaze nam sada i cijele porodice, kazao je za BHRT prosvjetni djelatnik Dragan Maksimović.

 Na mnoge područne škole trajno je stavljen katanac, a u onima koje opstaju, nastava se izvodi u takozvanim kombinovanim odjeljenjima.

 -Nažalost upisana su samo tri učenika u prvi razred u centralnu školu, ukupno 11 sa područnim odjeljenjima, ovo je najmanji broj otkako sam ovdje direktor to je šest Godina. Škola ima 86 učenika s tim što smo u postupku prevodnica tri učenika odlaze u gradske škole, kaže Zdravko Tošić, direktor OŠ “Dositej Obradović”, Koraj.

Osim migracija, naša zemlja već godinama doživljava i jak demografski pad. Sa 67 000 djece, koliko ih je rađano prije 33 godine, došli smo do brojke od 25 000 novorođenih godišnje, kaže demograf Stevo Pašalić. To je posebno izraženo u manjim sredinama.

-To nije ravnomjerno u cijeloj BiH i RS i FBiH, to je različito po različitim prostorima, Bijeljina nema taj stepen smanjenja, jer su unutrašnje migraije ljudi doseljavaju, ili npr. Sarajevo, Banjaluka, ali se drugi mnogo brže prazne, kaže Pašalić.

Stručnjaci ističu da se posljedice migracija već osjete kroz nedostatak radne snage, stručnih kadrova i uvoz radne snage iz azijskih zemalja, ali da će se to dodatno intenzivirati u narednim godinama. Prema procjenama, za 50 godina Bosna i Hercegovina bi mogla da ima oko 1,5 milion stanovnika.